2015"海洋杯"平潭国际自行车公开赛吉祥物揭晓
Introspekcija (engl. introspection, od lat. introspicere: gledati u ?to, promatrati), u psihologiji, samoopa?anje, tj. opa?anje vlastitih psihi?kih procesa. Ta je psihologijska metoda svojevrsna samo psihologiji. ?ovjek je svjestan svojih do?ivljaja i u stanju je da opa?a i opisuje, bilo u trenutku samog do?ivljavanja ili naknadno u sje?anju. Potkraj pro?log stolje?a, kad se po?ela razvijati moderna psihologija, introspekcija je bila njezina glavna metoda. Posebno uvje?banim subjektima zadavali bi se razli?iti podra?aji, a oni bi onda izvje?tavali o osobitostima izazvanih do?ivljaja: o njihovoj kvaliteti, intenzitetu, trajanju, ?uvstvenom tonu itd. Sustavnom analizom takvih izvje?taja ustanovljene su mnoge spoznaje o na?em do?ivljavanju i ?iniocima koji na njega utje?u.
No vrijednost je ove metode ograni?ena zbog nekoliko razloga. Prvo, samoopa?anje mo?e izmijeniti do?ivljavanje, a neki se do?ivljaji ne mogu istodobno do?ivljavati i opa?ati (npr. velik strah). Drugo, rije?i su ?esto nepriklade i nedovoljne za opis do?ivljajnih osobitosti. I tre?e, samoopa?anjem se ispituju pojave koje su privatne ili subjektivne, dostupne samo jednom do?ivljavaocu, pa se postavlja pitanje kako je pomo?u ovakve metode mogu?e izgraditi jednu objektivnu znanost. Bihevioristi su negirali takvu mogu?nost i odbacili samoopa?anje kao znanstvenu metodu.
Kritika introspekcije kao glavne i isklju?ive metode na kojoj bi se temeljila cjelokupna psihologijska spoznaja posve je opravdana. No kao komplementarna psihologijska metoda ona mo?e upotpuniti spoznaje do kojih dolazimo objektivnim metodama. Bez samoopa?anja mi ne bismo ni razumjeli tu?e pona?anje: mi znamo da ?ovjek koji se opekao na vatri do?ivljava bol jer smo taj do?ivljaj i sami spoznali. U svom izvornom obliku introspekcija se danas malo koristi, ali neki njezini oblici primjenjuju se u drugim metodama psihologije: anketa i neki psihologijski eksperimenti koriste ispitanikove introspektive iskaze.